Mala Škola

• Kako nastaju poštanske marke

• Vrste poštanskih maraka
• Poštanska i filatelistička izdanja
• Hrvatska filatelija - što sakupljati
• Kako formirati zbirku maraka
• Što je to poštanska povijest?
• Procjena filatelističkog materijala
• Ispitivanje maraka
• Literatura i pribor
• Filatelistička društva
• Filatelistički kviz
• Kako adresirati pismo
• Filatelija za najmlađe

 

 

Poštanska i filatelistička izdanja

Serije (Nizovi) - dvije ili više poštanskih maraka, koje imaju zajedničku temu, a vrlo često i zajednička grafička obilježja nazivamo serijom ili nizom. Marke koje same za sebe čine cjelinu nazivamo pojedinačnim izdanjima. Kod procjene serija maraka od ključne je važnosti da su sve marke u seriji u kompletu. Serije maraka mogu biti redovne ili prigodne. Ukoliko su redovne onda se mogu svake godine proširivati s novim markama. Broj maraka kod prigodnih serija je unaprijed poznat i nepromjenjiv.

Marke s privjescima - komadić papira spojen s markom čiji motiv upotpunjava značaj marke naziva se privjesak. Pretežno se izdaju prigodne marke s privjescima, iako postoje rjeđi primjeri izdavanja redovnih maraka s privjescima. Marke koje su izdavane s i bez privjeska u pravilu imaju veću vrijednost u slučaju s privjeskom.

Blokovi - jedna ili više maraka, koje čine seriju, tiskanih u obliku minijaturiziranih arčića radi kvalitetnijeg opisa teme koju predstavlja marka ili serija. Blokovi imaju prigodni karakter i tiskaju se povremeno. Postoje verzije zupčanih i nezupčanih blokova. Kako je na blokovima tematika opisana i na okolnom papiru, a ne samo na marci, vrlo često spadaju u izuzetno atraktivna izdanja.

Šalterski arak - drugi naziv za šalterski arak je prodajni list maraka i on sadrži 50 do 100 istih maraka. Postoje i mali arci maraka i oni sadrže do 30 istih maraka. U šalterskim arcima se izdaju sve marke, osim blokova koji čine sami za sebe jednu gotovu cjelinu.

Sutisak, Triptih, Četverac - ukoliko su dvije ili više različitih maraka tiskane zajedno i predstavljaju zajednički motiv radi se o markama izdanima u sutisku. Izdanje maraka kod kojeg su tri različite marke neke serije međusobno povezane u cjelinu naziva se triptih. Razlika između pojma triptiha i trojca je ta što se u trojcu nalaze tri identične marke izdvojene iz šalterskog arka. Ukoliko su iz šalterskog arka izdvojene četiri marke dobiva se četverac.

Omotnice prvog dana izdanja (FDC) - First Day Cover ili kraće FDC je omotnica na kojoj se nalaze ilustracije ili crteži vezani uz marku koja je na toj omotnici i žig prvog dana izdanja te marke. Ukoliko se radi o izdavanju serije maraka, na jednoj omotnici se mogu nalaziti sve marke iz serije ili mogu biti raspoređene na dvije omotnice, koje su slično ili jednako ilustrirane.

Maksimum karte (CM) - pri Međunarodnoj filatelističkoj organizaciji (FIPA) postoji komisija za maksimafiliju, odnosno sakupljanje maksimum karti. Ova komisija je donijela Statut maksimafilije prema kojem je točno određeno što je maksimum karta. Prema tome maksimum karta je ilustrirana poštanska karta veličine 9 x 14 cm ili 10.5 x 15 cm. Ilustracija na karti se treba prostirati na barem 75% površine jedne strane karte. Ilustracija mora biti povezana s motivom marke koja se nalazi s druge strane karte, ali nikako ne smije biti ista ilustracija. Žig kojim je marka poništena mora biti čitak i može se rabiti žig prvog ili zadnjeg dana važnosti dotične marke.  Ukoliko je maksimum karta u cijelosti poštansko izdanje (poštanska karta, marka i žig) onda se radi o ''poštanskoj maksimum karti''. Ukoliko je maksimum kartu tiskala neka druga organizacija radi se o ''filatelističkoj maksimum karti'' ili ako je izdavač pojedinac onda se radi o ''privatnoj maksimum karti''.

Prigodne omotnice i prigodne karte - kako se razni značajni događaji obilježavaju izdavanjem maraka, tako se u tu svrhu mogu koristiti omotnice i karte. Ovakva izdanja tiskaju pošte te razna društva i ustanove. Najboljim prigodnim omotnicama i kartama se smatraju oni primjerci gdje postoji potpuna analogija između marke, otisnutog žiga i ilustracije na omotnici ili karti.

Listovi prvog dana - poštanska izdanja različitih veličina s markom na prednjoj strani koja je poništena s žigom prvog dana. S druge strane lista nalazi se detaljan tekst o temi koju opisuje marka. Listovi prvog dana se ovisno o tradiciji izdavanja tiskaju redovito ili povremeno.

Prigodni tematski listovi - listovi prvog dana i prigodni tematski listovi su slična poštanska izdanja koja se razlikuju u dvije važne značajke. Prva je ta što se kod prigodnih tematskih listova koristi žig s datumom vezanim za neki događaj, a ne žig prvog dana. Druga razlika je što na poleđini lista ne postoji tekst kao kod listova prvog dana. Ovakvi listovi se tiskaju povodom raznih priredbi, kongresa, sajmova i sličnog.

Karneti - mali sveščić koji se sastoji od jednog ili više listova maraka uvezanih tvrdim koricama naziva se karnetom. Karneti se tiskaju već duže od pola stoljeća i u njima mogu biti redovne ili prigodne marke. Osnovna zamisao pri tiskanju karneta je bila mogućnost lakšeg prenošenja maraka (na primjer u džepu košulje), ali u današnje vrijeme karneti su nadišli svoju prvotnu namjenu. Prigodnim oslikavanjem njihovih korica dobivaju se izuzetno zanimljiva i atraktivna izdanja.

Poštanske cjeline - svako poštansko izdanje na kojem je unaprijed otisnuta marka naziva se poštanskom cjelinom. Takva izdanja su dopisnice, standardne omotnice, razne uputnice i slično. U prošlosti su filatelisti izrezivali te otisnute marke, dok se u novije vrijeme sakupljaju kompletne cjeline. Uz redovne, koje su tiskane za opću uporabu i zračnu poštu (aerogrami) tiskaju se i prigodne cjeline koje na sebi imaju direktno otisnutu prigodnu marku. Prva cjelina tiskana je u Beču 1869. godine, a danas postoje i katalozi koji posebno obrađuju ovo područje filatelije.

Ministarski albumi - album u kojem se nalazi komplet nekog izdanja naziva se ministarskim albumom. Često se u njima nalaze četverci nezupčanih maraka tiskanih na istom papiru, u istoj boji s istim motivima kao i zupčane marke te blokovi pušteni u promet. Marke iz ovih albuma se tiskaju u maloj nakladi i zato postižu veću vrijednost nego slična izdanja za masovnu uporabu.

Godišnji kompleti maraka - mapa ili knjiga koja se izdaje na kraju kalendarske godine, a koja sadrži sva izdanja maraka i blokova koju je pošta neke zemlje tijekom te godine izdala, naziva se godišnjim kompletom maraka. Većina zemalja izdaje ovakve komplete i na taj način nude originalni filatelistički suvenir.

Tekst: Tomislav Šimetić, dipl. ing. elek., filatelija.biz