Enciklopedija

• Slovo A
• Slovo B
• Slovo C
• Slovo Č
• Slovo D
• Slovo E
• Slovo F
• Slovo G
• Slovo H
• Slovo I
• Slovo J
• Slovo K
• Slovo L
• Slovo LJ
• Slovo M
• Slovo N
• Slovo NJ
• Slovo O
• Slovo P
• Slovo R
• Slovo S
• Slovo Š
• Slovo T
• Slovo U
• Slovo V
• Slovo W
• Slovo X
• Slovo Y
• Slovo Z
• Slovo Ž

 

 

Slovo Č

ČAD, republika u Centralnoj Africi u području istoimenog jezera (l.284.000 kvadratnih kilometara, 5.139.000 stanovnika prema procjeni UN za 1986.). Kao francuska kolonija imala je marke od 1922. Prije toga je međutim bila u sastavu kolonije Ubangi-Čari-Čad (Oubangui~Chari-Tchad) pa su prve marke na kojima se pojavljuje ime Čad one koje je francuska kolonijalna administracija izdala 1915. s pretiskom na markama Konga. (engl. Chad; njem.Tschad; tal. Ciad).

ČARI, predio oko rijeke Čari koja utječe u jezero Čad. Najprije je bio sastavni dio francu­ske kolonije Ubangi-Čari-Čad (vidi:Čad), ali se transformira zajedno s Ubangijem u posebnu koloniju koja se zove Ubangi-Čari ( 1922-23.). Ubrzo se u poštanskom pogledu pridružuje Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi, da bi se 1959. stopila u novu formaciju pod imenom Republi­que Centrafricaine. (engl. Chari; njem. Tschari; tal. Ciari).

ČEHOSLOVAČKA, bivša država u srednjoj Europi, nastala nakon propasti Austrougarske. Prve mar­ke dobiva 1918. Ime zemlje je Češkoslovensko i to se ime pojavljuje na svim markama do 1939. kad pod pritiskom Slovaka dolazi do niza unutrašnjih promjena, te Slovaci dobivaju autonomiju, a ime zemlje mijenja se u Česko-Slovensko, no ne za dugo, jer Nijemci nakon neko­liko tjedana rasparčavaju zemlju, okupiraju Češku i Moravsku, osnivaju samostalnu Slovačku, dok neke predjele na sjeveru anketiraju, a neke ustupaju Mađarskoj. Na teritoriju Čehoslovačke upotrebljavaju se otada marke Njemačke, protektorata Böhmen und Mähren (engl. Bohemia and Moravia; franc. Bohème-et Moravie; tal. Boemia e Moravia), Mađarske, Slovačke (Slovensko, engl. Slovakia; franc.Slovaquie; tal. Slovakia), a nakon rata i Sovjetskog Saveza koji je anektirao Karpatsku Ukrajinu ,koja je od l918. bila u sastavu Čehoslovačke. Danas ponovno su to dvije samostalne nezavisne republike Češka i Slovačka.

ČEŠLJASTO ZUPČANJE, zupčanje izvršeno uređajem kojim se odjednom perforiraju tri strane mar­ke. Oblik alata kojim se ovakvo zupčanje vrši podsjeća na češalj po tome što su igle za bu­šenje papira poredane tako da buše dugačku vodoravnu liniju rupica s više kratkih okomitih linija. Na suvremenim se uređajima danas perforira po nekoliko redova odjednom sa sve četiri strane, a samo posljednji ostaje "češljast" jer je odozdo otvoren. I takvo se zupčanje zove češljastim, a uređaj se naziva dvostrukim ili trostrukim perforatorom.

ČETVERAC, filatelistička jedinica koja sadrži četiri marke, u dva reda po dvije. U svoje vrijeme omiljeni način sabiranja četveraca prouzročio je da su marke u četvercima bile i nešto skuplje, što je međutim već dugo napušteno. Danas se smatra vrednijim samo četverce iz klasičnog doba.

ČILE, južnoamerička republika na obali Tihog oceana (756.626 kvadratnih kilometara, prema pro­cjeni UN za 1986. 12.272.000 stanovnika). Marke izdaje od 1853. Prije toga u zemlji funkcio­niraju strane pošte i to: francuska u Kalderi i Valparezu, i engleska u Kalderi (žig C37), Kokimbu (žig C40) i Valparezu (žig C30). Novac eskudo koji ae dijeli na 100 centezima i 1000 milezima. Prije 1960. godine novac je bio peso koji se dijelio na 100 centavosa.