Vijesti

• Nova izdanja
• Izložbe

• Susreti
• Filatelist mjeseca
• Kolumna

Arhiva

• Siječanj

• Veljača
• Ožujak
• Travanj
• Svibanj
• Lipanj
• Srpanj
• Kolovoz
• Rujan
• Listopad
• Studeni
• Prosinac

 

 

 

Sveti Gabrijel, arkanđeo - poštari i filatelisti smatraju ga svojim patronom

 

Zašto ljudi sakupljaju marke?

1. Sakupljanje,
2. Razvrstavanje,
3. Znanje,
4. "Bježanje",
5. Terapija,
6. Identitet,
7. Socijalizacija,
8. Uzbuđenje.

 

 

Milijuni razglednica su do današnjeg dana tiskane unatrag nešto više od jednog stoljeća i putovale svijetom noseći brojne poruke ljubavi, prijateljstva, mira... Sakupljanje razglednica naziva se kartofilija.

 

 

 

 

 

Portreti od poštanskih maraka

Umjetnik Pete Mason iz Hednesforda, Staffordshire, Engleska, izrađuje fantastične portrete poznatih ljudi od tisuća poništenih poštanskih maraka. Svaki portret prvo skicira pomoću mreže, a zatim izrezuje marke na potrebnu veličinu i lijepi ih na odgovarajuće mjesto. Godine 2007. napravio je portret princeze Diane od 12.000 maraka obilježavajući tako desetu godišnjicu njezine pogibije.

Umjetnik Pete Mason

Među njegovim radovima nalaze se brojni portreti poznatih osoba: Barack Obama, kraljica Elizabeta II., Martin Luther King, Nelson Mandela i mnogi drugi. Pogledajte neke od radova na njegovoj internet stranici - OVDJE

Tekst: Matija Polić, ing. stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Johann Georg Elser

Većina ljudi nikad nije čula za Johanna Georga Elsera, iako je, gotovo promijenio tijek povijesti kada je 18. studenoga 1939. godine pokušao ubiti Adolfa Hitlera, u Munchenskoj pivnici. Bomba je eksplodirala u 21:20h, točno kako je bilo planirano, ali je Adolf Hitler napustio prostoriju 13 minuta ranije. Osam ljudi je poginulo, a 63 je bilo ranjeno. Johann Georg Elser uhićen je iste noći, slučajno, na njemačko - švicarskoj granici, 35 minuta prije nego što je bomba eksplodirala. Osumnjičen je da je u suradnji s britanskom tajnom službom izveo atentat. Ubijen je u koncentracijskom logoru Dachau 1945. godine. Ipak, prava istina o organizatorima ovog atentata i dalje je obavijena velom tajne. Johann Georg Elser rođen je 1903. godine u Hermaningu, (Wurttemberg). Bio je stolar, ali i vrlo nadareni glazbenik te protivnik nacizma.

Marka povodom 100. obljetnice rođenja Johanna Georga Elsera

On je odbijao pozdravljati kolege Nijemce s rijeći "Heil Hitler!". Koncertna dvorana te jedan maleni trg u Munchenu danas nose njegovo ime. Povodom 100. obljetnice njegova rođenja Njemačka pošta izdala je prigodnu poštansku marku koja je puštena u promet 16. siječnja. 2003. godine.

Tekst: Igor Černigoj, "Zadarski filatelist", Foto: Svijetfilatelije.net

Franklin Delano Roosevelt

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Franklin Delano Roosevelt (30. siječanj 1882. - 12. travanj 1945.) bio je poznat filatelist diljem svijeta. Tijekom njegova mandata (bio je izabran četiri puta), imao je utjecaj na osmišljavanje svakog američkog izdanja, a filatelija je u njegovo doba postala najpopularniji hobi u SAD-u. Marke je započeo sakupljati kao osmogodišnji dječak u čemu su mu pomagali njegovi roditelji koji su se bavili trgovinom nekretnina. Na njegovu molbu slali su mu pisma i donosili marke iz svake zemlje u kojoj su boravili. Kad je otišao na Harvard, sa sobom je nosio i svoje zbirke. Godine 1921. obolio je od dječje paralize. Unatoč svim naporima nikada nije prohodao.

Franklin Delano Roosevelt - filatelist

Bolest ga je teško pogodila i od tada se u potpunosti posvetio filateliji. Poznato je da je svake noći satima prebirao po poštanskim markama. Kada bi ga upitali za njegov omiljeni hobi, znao je reći: "Moj život dugujem mom hobiju". Znao je da ga je njegova velika ljubav prema filateliji vratila u život. Kamo god je putovao njegove najdraže zbirke putovale su s njime u drvenim sanducima.

Tekst: Igor Černigoj, "Zadarski filatelist", Foto: Svijetfilatelije.net

RSS kanal

Želite li naš sadržaj pratiti na nešto drugačiji način, probajte koristiti RSS kanal. Ne znate što je RSS? Ukratko, radi se o tehnologiji nazvanoj RSS (Really Simple Syndication) koja Vam omogućava da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate sažetke vijesti, članaka i sličnog. Na taj način na jednom mjestu, u unificiranom sučelju, pregledavate naslove, a kada Vas neki naslov zainteresira, kliknete na njega i on Vas vodi na internet stranicu na kojoj se nalazi cijeli tekst vijesti, članka i sličnog. Elektronički časopis Svijetfilatelije.net - RSS kanal

Tekst: Matija Polić, ing. stroj.

Elvis Aaron Presley

Poštanska služba Sjedinjenih Američkih Država, koja redovito prati prodaju (iskorištenost) svojih poštanskih maraka, objavila je da Elvis Aaron Presley (8. siječanj 1935. - 16. kolovoz 1977.) nije samo kralj "rock and rolla", nego i neiskorištenih maraka. Naime, oko 124 milijuna maraka na kojima je lik Elvisa Aarona Presleya, nikada nije iskorišteno za plaćanje poštarine. Istraga je utvrdila da marke nisu završile kod filatelista, već kod onih koji je čuvaju kao suvenir. Riječ je o komemorativnoj marci, nominalne vrijednosti 29 centi, koja je puštena u promet 8. siječnja 1993. godine na njegov 58. rođendan, a donijela je pošti prihod od 36 milijuna dolara. S obzirom na golemu nakladu ova marka nema nikakvu filatelističku vrijednost.

Elvis Aaron Presley - marka

Mladi Elvis Aron Presley snimio je 5. srpnja 1954. godine singl ploču u počast svojoj majci, što je bio početak njegova vrtoglavog uspona prema svjetskoj slavi. Kralj rocka u svojoj je blistavoj karijeri prodao više od 100 miljuna ploča, a nastupao je i u nekoliko vrlo popularnih glazbenih filmova. Malo se zna da je Elvis Aaron Presley bio blizanac (brat Jesse bio je mrtvorođenče).

Tekst: Igor Černigoj, "Zadarski filatelist", Foto: Svijetfilatelije.net

Filatelija u Kini

Prema podatcima kineskog Državnog poštanskog ureda, a koje je objavio visokotiražni kineski dnevnik Daily China, u Kini je trenutačno više od 20 miljuna registriranih filatelista. Godišnje se u Kini izdaje prosječno 20 izdanja s oko 100 prigodnih i specijalnih poštanskih maraka. Od kada je Kina izdala svoju prvu marku, izdala je zajednička izdanja s Australijom, Francuskom, Hrvatskom, Kanadom, Njemačkom, Rusijom, Švedskom i brojnim drugim državama.

Kineski niz od tri marke "Veliki zmaj" iz 1878. godine

Kineski muzej maraka u Pekingu otvoren je prvi put 1985. godine. Sastoji se od četiri kata i sadrži preko 1.000.000 maraka. Marke su izložene na lijep i raznolik način, a muzej godišnje posjeti stotine tisuća posjetitelja. Prve marke u Kini izdane su 1878. godine i zovu se "Veliki zmaj". Tiskane su u tri boje: zelenu koja simbolizira boju visokih dužnosnika, crvenu, tradicionalnu boju Kine i žutu boju koja pripada caru. Prve kineske marke izuzetno su rijetke i imaju neprocjenjivu vrijednost.

Tekst: Igor Černigoj, "Zadarski filatelist", Foto: Svijetfilatelije.net

"Filatelistička izložba" - priručnik

Borut-Borja Kopani i Gordan Turdija, dvojica filatelističkih entuzijasta, napravili su priručnik za organizaciju filatelističke izložbe. Kao što i autori navode u uvodu, cilj izložbe je promocija filatelije, ali rekli bi da je i cilj bavljenja filatelijom izlaganje. Kao što znanstvenici i sportaši žele svoj rad okruniti medaljom na natjecanju, tako su izložbe mjesta gdje možemo pokazati što smo postigli baveći se našim hobijem. Izlaganje bi svakom filatelistu trebao biti cilj, a svako odličje poticaj za daljnji rad. Za bavljenje filatelijom potrebno je znanje i iskustvo, a za organizaciju izložbe potrebno je mnogo više. Naša filatelistička društva i klubovi su organizacije građana, a u uvjetima gdje nema profesionalizma vrlo lako stvari krivo krenu.

Kopani, Borut-Borja i Turdija, Gordan: "Filatelistička izložba", Inart, Zagreb - Rijeka - Poreč, 2011.

Ovaj priručnik pomoći će svima koji se susreću s organizacijom izložbe bez obzira na njen oblik, veličinu i karakter. U njemu su do detalja razrađeni svi postupci i radnje koje morate poduzeti kako bi se izložba uspješno organizirala i provela. Vrlo zanimljiv i koristan priručnik za koji vjerujemo da će svima pomoći u organizaciji izložbe. Cijena ovog priručnika je 50 HRK, a možete ga kupiti kod autora: Borut-Borja Kopani ili Gordan Turdija.

Tekst: Miroslav Krnić, "Glasonoša", Foto: Svijetfilatelije.net

Elektronički časopis Svijetfilatelije.net - QR kod

QR (Quick Response) kod je dvodimenzionalni kod koji svojom funkcionalnošću nalikuje standardnim bar kodovima, s jednom ključnom razlikom - može ga se čitati putem mobitela. U rasteru kvadratića koji tvore kod krije se tekstualna poruka, a najčešće je to internet adresa. Nakon očitavanja QR koda, internetski preglednik mobitela odmah se usmjerava na adresu koju taj QR kod sadržava. U usporedbi s prepisivanjem adrese, ova tehnologija omogućuje pristup željenoj adresi brzim i jednostavnim postupkom.

Svijetfilatelije.net - QR kod

QR kodove može očitati svaki mobitel s fotoaparatom i pristupom internetu koji ima instaliranu aplikaciju za čitanje QR kodova. Nekim je mobitelima ova aplikacija već tvornički instalirana, a za ostale postoji velik izbor besplatnih aplikacija koje se mogu skinuti s interneta. Elektronički časopis Svijetfilatelije.net posjeduje vlastiti QR kod koji možete pronaći na svim promidžbenim materijalima namjenjenim vlastitoj promociji.

Tekst: Matija Polić, ing. stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Blagdanska čestitka kao najljepši dar

Nekad su peru i papiru bile povjerene sve informacije i novosti, najskriveniji osjećaji i tajne, a rukopis je predstavljao statusni simbol te ga se njegovalo do najsitnijih pojedinosti. Vrijeme informatizacije donijelo je neke nove navike, ali priznajmo - nekako nam je draže dobiti rukom ispisanu čestitku nego SMS poruku. Blagdane očekujemo pripremajući se na različite načine i stoga ne smijemo zaboraviti poslati čestitku dragim ljudima i poslovnim partnerima. Ako smo vješti i kreativni, čestitku ćemo izraditi sami, a ako to nismo - onda je moramo kupiti. Najvažnije je dobre želje ispisati rukom. Nemoguće je svim poslovnim partnerima čestitke pisati rukom, ali lijepe običaje sačuvajmo barem za najdraže. Svejedno je li to dječji, nevješt, "ispisan" ili lijep rukopis, svakomu će biti drago dobiti baš takvu čestitku.

Blagdanske čestitke

Da bi Vaša čestitka stigla do drage i poštovane osobe, ali i do njezina srca, najvažnije je da s ljubavlju odaberete ili izradite čestitke, napišete ih i na vrijeme pošaljete. Nije lijepo kada čestitka stigne nakon blagdana. Unaprijed pripremite tekst kako biste ga lijepo ispisali. Kreacije su dobrodošle, ali adresu na omotnici svakako treba ispisati prema određenim pravilima: desna strana omotnice, malo prema dolje. U prvom redu piše se ime i prezime primatelja, u drugom ulica i broj, a u trećem poštanski broj i ime mjesta. Poštanska marka uvijek se lijepi u gornji desni kut. Napravite malu kućnu svečanost u večeri koju ste odlučili provesti pišući blagdanske čestitke. Odjenite svoju omiljenu pidžamu i papuče, skuhajte čaj, ogulite naranče, pustite glazbu… Pitate se što napisati? Ponajprije, pišite od srca i sa srcem, budite dobro raspoloženi i oko sebe širite sreću, radost i veselje.

Tekst: Nepoznati autor, posta.hr, Foto: Svijetfilatelije.net

"Hawid"

"Hawid" je idealan za čuvanje poštanskih maraka, a osmislio ga je Hans Widmaier 1945. godine u Berlinu. Bio je strastveni filatelist koji je tražio način kako što bolje sačuvati svoju kolekciju. Hans Widmaier je radio u Siemensu i bio je upoznat s polistirenskom folijom. Ona se inače koristila za zaštitu (mornarskih) kablova. Napravio je pokus - marke je zaštitio polistirenskom folijom te ih zakopao u zemlju.

Hans Widmaier - "Hawid"

Marke su "preživjele" pokus i nakon nekog vremena ostale potpuno neoštećene. Hans Widmaier je riješio problem čuvanja svoje kolekcije, ali je i pomogao brojnim filatelistima diljem svijeta. Internet stranicu tvrtke "Hawid" možete posjetiti - OVDJE

Tekst: Matija Polić, ing. stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Značaj sakupljanja filatelističkog materijala

Najjednostavnije filateliju možemo opisati kao sakupljanje i proučavanje filatelističkog materijala koji čine poštanske marke, druge poštanske vrijednosnice i poštanski obrasci te sve što je povezano sa poštanskim prometom. Sakupljanje materijala donosi sakupljaču zadovoljstvo pri radu ili aktivnom odmoru jer oslobađa suvišnu umnu energiju i posredno pridonosi unutarnjem oblikovanju čovjeka, ponajviše jer ispunjava slobodno vrijeme. Jednako se događa s čovjekom kod neprofesionalne aktivnosti u sportu, jedino što se sportom oslobađa suvišna fizička eneregija. Učinke bavljenja filatelijom moguće je promatrati sa slijedećih stajališta: s psihološkog stajališta, kao stvaralački posao izvan vlastitog zvanja, aktivno opuštanje u slobodnom vremenu, smanjenje napetosti zbog životnih problema i samopotvrđivanje s veseljem nad sakupljenjim materijalom; s odgojnog stajališta, kao razvijanje osjećaja za točnost, smisla za sistematičnost, osjećaja za racionalnost i štedljivost te razvijanje sposobnosti memoriranja; s obrazovnog stajališta, kao produbljivanje znanja o izvoru materijala, njegovoj informaciji, tehnici i uvjetima izrade te po potrebi znanju stranih jezika; s ekonomskog stajališta, kao čuvanje vrijednosti materijala, trgovanju vrijednosicama i po mogućnosti financijskoj zaradi nakon prodaje zbirke.

Sakupljanje materijala je niži stupanj, dok je pročuvanje viši stupanj filatelije

Svi navedeni učinci s raznih stajališta nisu svakom sakupljaču jednako važni, ali se njihova važnost u pojedinim životnim dobima sakupljača mijenja. U mladosti je važno oblikovanje osobnih vrijednosti, usvajanje znanja i samopotvrđivanje; u zrelim godinama ublažavanje napetosti, mogućnost investiranja i prenošenje znanja na druge; u starosti trošenje suvišnog slobodnog vremena i prodajom dobivanje dodatnih financijskih sredstava; osjećaj stvaranja važan je u svim životnim dobima.

Tekst: Miroslav Krnić, kontkod.hr/filatelija, Foto: Svijetfilatelije.net

Dječak pronašao poruku u boci staru 24 godine

Daniil Korotkikh je šetajuči plažom u ruskoj regiji Kaliningrad primijetio bocu koja se presijavala na suncu, a nakon što ju je otvorio pronašao je poruku petogodišnjeg Franka Uesbecka. Poruku mu je preveo otac: "Ako pronađeš ovu poruku, molim te odgovori mi, a onda ću ja opet tebi pisati". Nakon što je Daniil Korotkikh stupio u kontakt s Frankom Uesbeckom, koji sada ima 29 godina, njih dvojica su se upoznali putem interneta - "To je doista prekrasna priča, tko zna, možda ćemo jednoga dana biti u prilici da se osobno upoznamo", rekao je Frank Uesbeck. Daniil Korotkikh je ispričao kako na početku nije mogao vjerovati da je zaista pronašao poruku u boci iz 1987. godine, u kojoj je navedena adresa u njemačkom gradu Coesfeldu, gdje roditelji Franka Uesbecka i sada žive.

Daniil Korotkikh s bocom koju je pronašao

S druge strane Frank Uesbeck je bio iznenađen kada je dobio odgovor od Daniila Korotkikha. Jedva se sjećao putovanja kada je bocu bacio u more dok je putovao u Dansku, a tada je umjesto petogodišnjeg Franka Uesbecka njegov otac napisao poruku. Daniil Korotkikh, ne vjeruje da je boca sve te godine bila u moru, već je vjerovatno bila skrivena ispod pijeska na obali u selu Morskoye.

Tekst: Mirza Ćuk, sarajevo-x.com, Foto: Svijetfilatelije.net

Prihvatite izazov - postanite filatelist

Filatelija (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje, također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala. Riječ "filatelija" prvi je upotrijebio Francuz Georg Harpin 1864. godine. Želite dinamičan život? Stvarnost će Vam ga ponuditi. Ono što ljudi često zaborave ukljčujući se u svakodnevnu rutinu jeste upravo to - stjecati nove vještine, ulaziti u nove doživljaje. Svako novo iskustvo je prilika za otkrivanje nepoznatog (ili poznatog, ali zatomljenog) sloja svog bića. To je ono zbog čega neki ljudi počinju učiti francuski ili sakupljati marke. Ne pitaju se čemu to jer svrha je već tu - dobar osjećaj, osjećaj napretka u jednom sasvim novom hobiju - PRIHVATITE IZAZOV - POSTANITE FILATELIST!

Tekst: Matija Polić, ing. stroj.

Prve hrvatske poštanske marke slave 94. rođendan

Mnogi filatelisti prvim "pravim" hrvatskim poštanskim markama smatraju prigodni niz maraka u spomen na proglašenje nezavisnosti Hrvatske "29. listopad 1918." koji je pušten u promet 29. studenog 1918. godine. Na markama možete vidjeti alegorijski prikaz oslobođenja u liku roba koji kleči i kida lance. Autorstvo likovnog rješenja pripisuje se dvojici dizajnera: Rudolfu Sabljaku za roba, a Rudolfu Valiću za okvir i tekst. Marke su tiskane tehnikom kamenotiska u Zemaljskoj tiskari u Zagrebu. Naklada je bila samo 15.000 kompletnih nizova, što je navodno odgovaralo količinama jednodnevne potrebe na području Ravnateljstva PB Zagreb (Hrvatska i Slavonija).

Prve hrvatske marke "29. listopad 1918." puštene su u promet 29. studenog 1918. godine

Marke su u prometu bile tek jedan dan i samo su taj dan vrijedile za plaćanje poštanske pristojbe. To znači da su ispravno poništene marke samo one koje su poništene žigom prvog dana s datumom 29. studeni 1918. godine. Zbog male naklade ovog izdanja postoje brojne krivotvorine.

Tekst: Matija Polić, ing.stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Filatelija - jučer, danas i sutra

Prije nekoliko godina razmišljao sam o rođendanskom daru za prijateljevu kćer Sanju. Sjetio sam se, kako ona sakuplja poštanske marke. Kupio sam nekoliko zadnjih izdanih maraka, složio ih u album i na komadić papira napisao: "Čovjek sakuplja marke do ulaska u pubertet te nakon izlaska iz klimakterija". To je prirodno, problem nastaje u tome što mu nedostaju marke iz razdoblja od četrdesetak godina. Jednom, gledajući zbirku nekog pokojnog francuskog svećenika, na jednom pismu je pisalo: "King of Hobbies and Hobby of King's" (od hobi kraljeva do kralj hobija). To me podsjetilo na nešto što me nekoć davno motiviralo. Tada sam negdje pročitao da najveću zbirku na svijetu ima kraljica Elizabeta II. Dječačka mašta je zamislila prostoriju sa staklenim ormarima punim luksuznih albuma te nekoliko sluga koji to uređuju i ponizno kraljici pokazuju nove marke. Proradio je dišpet - ako može ona, mogu i ja. Onda je došao pubertet, ali to je ostalo negdje u podsvijesti te izbilo kad su se stekli uvjeti. Sakupljanje maraka je hobi s tisuću lica. Većina se obrazovanih ljudi time bavi barem u jednom razdoblju života. Nažalost, toga je sve manje, barem u Hrvatskoj. Kad nešto ne štima, obično se pozivamo na objektivne okolnosti. Naime, 60-ih godina 20. stoljeća većina je zemalja počela izdavati sve više prigodnih serija maraka (fauna, flora, sport, umjetnost i drugo). Najveći dio tih naklade nije završio na pismima, nego kod trgovaca filatelijom. Takav neukusan pristup u dobroj mjeri filateliju je diskreditirao. Danas se marke sve manje koristi zbog elektroničke pošte, ali one su dio povijesti suvremenog svijeta. Pojavile su se polovicom 19. stoljeća, a vrhunac su doživjele stotinjak godina kasnije. Svjedočanstvo su svog vremena, nisu umrle, a ni neće.

Ne dozvolimo da filatelija u Hrvatskoj nestane

Mnoge različitosti - vrsta papira, zupčanje, vodeni znakovi, oznaka gravera, oscilacija u bojama, vrsta tiska - ispunjavaju sakupljača radošću novog i nepoznatog. To su finese, osnovna je vrijednost filatelije definitivno kulturološka. Povijest, zemljopis, državno uređenje se u određenom razdoblju preko maraka transparentno prati, a da ne govorimo o dizajnu, gdje su na malom prostoru (2 x 3 cm u prosjeku) katkad ostvarena vrhunska umjetnička djela. Filatelija ima jaku obrazovnu vrijednost, razvija smisao za red, organizaciju, poboljšava motoriku i percepciju te potiče druženje. Stoga pozivam sve članove filatelističkih društava, anonimne i potencijalne sakupljače te novinare da porade na popularizaciji filatelije u Hrvatskoj, posebno među mladima. Neka kao primjer posluži elektronički časopis Svijetfilatelije.net ili npr. antikviteti za koje se preko sajmova, seminara i medijske promidžbe uspostavio takav trend da ljudi ponovno koriste predmete koje su nekada bacali na otpad, a pri prodaji ih katkad i precjenjuju.

Tekst: Branko Braum, "Meridijani", Foto: Svijetfilatelije.net

"Tommy Tricker and the stamp traveller"

Film "Tommy Tricker and the stamp traveller" ("Tommy Tricker u carstvu maraka") je obiteljsko - avanturistički film iz 1987. godine. Ovaj film je realiziran u kanadskoj produkciji u sklopu serijala "Tales for All" tvrtke "Les Productions la Fete". Film spaja Australiju, Kanadu i Kinu što ga čini pravim malim putovanjem oko svijeta. U glavnim su ulogama djeca debitanti pri čemu treba istaknuti izvrsnog Lucasa Evansa kao pristojnog i neustrašivog Ralpha Jamesa te Anthonya Rogersa koji tumači simpatičnog varalicu Tommya Trickera. Od ostatka glumačke ekipe izdvaja se i popularni pjevač te skladatelj Rufus Wainwright koji je ovdje nastupio kao četrnaestogodišnjak. Njegova je pjesma "I'm Running" nominirana za kanadsku nacionalnu filmsku nagradu "Genie", baš kao i scenarij Michaela Rubbea koji je sedam godina kasnije s drugom glumačkom postavom realizirao nastavak "The Return of Tommy Tricker" ("Povratak Tommya Trickera").

"Tommy Tricker and the stamp traveller" - prizor iz filma

U nastavku ovog članka možete pročitati kratki sadržaj filma "Tommy Tricker and the stamp traveller": dječak Ralph (L. Evans) veliki je zaljubljenik u poštanske marke, kao i njegovi prijatelji u školi među kojima je i Albert (A. Whitehead). Ralph je ljubav prema sakupljanju maraka naslijedio od oca (R. Lea) koji se može pohvaliti vrijednom zbirkom. S druge strane, Ralphov prijatelj Tommy (A. Rogers) marke shvaća isključivo kao sredstvo trgovine ne zazirući ni od prevara. Tako jednog dana Tommy nasamari Ralpha prodavši vrijednu marku njegovog oca mjesnom trgovcu. Očajan zbog toga Ralph se obrati sestri Nancy (J. Stanley) uz čiju pomoć pronađe izgubljeno pismo svog vršnjaka Charlesa iz 1928. godine. Djeca kroz pismo otkriju da je uz pomoć maraka moguće putovati diljem svijeta te se Ralph upusti u pustolovinu života.

Tekst: Nepoznati autor, mojtv.hr, Prilagodio: Matija Polić, ing.stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Pisma čudna, nalaze se svuda

Probajte zamisliti sljedeću situaciju: poštar zvoni, otvarate vrata, on vadi papirić i olovku, zapisuje neke brojke, računa i naplaćuje Vam poštarinu od 3.50 kune. Nekada je poštarinu morao platiti primatelj, a ne pošiljatelj pošiljke. Sustav koji bi omogućio plaćanje poštarine unaprijed nije postojao sve dok upravitelj pošte Sir Rowland Hill, nije predložio niz reformi u poštanskom prometu Ujedinjenog Kraljevstva. Reforme su između ostalog, donosile i ove promjene: poštarina se plaća unaprijed, plaća je pošiljatelj, a ne primatelj te kao dokaz da je poštarina plaćena, na omotnicama će prije slanja biti nalijepljen mali, straga, gumirani papirić, tiskan u boji. Prva poštanska marka, tzv. "Penny Black", u prometu se pojavila 6. svibnja 1840. godine.

Pismo s kovanicama

Američka pošta svake godine tiska veliki broj maraka koje se mogu kupiti na mnogim mjestima. Pošiljatelj pisma sa slike se je dosjetio pomalo čudne ideje - zalijepio je nekoliko kovanica na pismo uz ispriku "kako nije imao vremena kupiti marku". Nismo sigurni da je ovo pismo stiglo na odgovarajuću adresu u New Yorku.

Tekst: Matija Polić, ing. stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Filatelistička tipkovnica

Tipkovnica je skup tipki koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je da omogućavaju slanje signala nekom stroju. Svaka tipka na tipkovnici obično ima jedinstvenu funkciju, ali u praksi zbog komfornosti operatera i praktičnosti, u izgradnji tipkovnice nekim tipkama dodjeljuje se više funkcija, a isto tako je moguće imati tipku s istom funkcijom na više mjesta. Tipkovnica je jedna od čestih ulaznih jedinica kod računala. Tipkovnicu čine alfanumeričke, funkcijske, numeričke, kontrolne i navigacijske tipke. Neke tipkovnice imaju tipke pomoću kojih se može pristupiti nekoj datoteci, programu i slično. Tipkovnica se najčešće koristi za unošenje teksta.

Zaljubljenik u marke odlučio je tipkovnicu u potpunosti obljepiti markama

Kako se ispostavlja korisnici diljem svijeta naprosto obožavaju uljepšavati svoja računala ili računalnu periferiju u vlastitom aranžmanu. Neki od pokušaja su katastrofalni dok su neki doista vrijedni divljenja. Zaljubljenik u poštanske marke odlučio je tipkovnicu u potpunosti obljepiti markama i to je kao što je vidljivo sa slike, učinio prilično profesionalno. Do sada ih je izradio oko desetak i svaka je navodno ukrašena markama određene države.

Tekst: Matija Polić, ing. stroj., Foto: Svijetfilatelije.net

Program izdavanja prigodnih poštanskih maraka

Hrvatska pošta d.d. objavila je program izdavanja prigodnih poštanskih maraka u 2012. godini koji možete preuzeti - OVDJE (.pdf, cca 1 MB). Hrvatska pošta d.d. zadržava pravo izmjene i dopune ovog programa. Sva izdanja hrvatskih maraka, kao i ostali filatelistički materijal možete vidjeti na internet stranici - www.posta.hr

Tekst: Matija Polić, ing. stroj.

Hrvatska filatelija i poštanska povijest

Poštanska povijest (eng. postal history) je disciplina koja proučava putovale materijale odnosno one koji su u relaciji sa službenom, lokalnom ili privatnom poštanskom službom. Objekti poštanske povijesti ilustriraju poštanske smjerove, tarife, žigove, korištenje poštanskih maraka te ostale akspekte poštanske službe. Iz ove kratke definicije vidimo da poštanska služba u fokus stavlja stvarno putovale poštanske objekte i samim time vraća se na "korijene filatelije". Pokušamo li objasniti nekome što je to filatelija, sigurno ćemo krenuti od poštanske reforme Sir Rowlanda Hillia i pojave prvih maraka kojima je svrha bila - frankiranje pošiljaka. Od tog vremena razvija se filatelija i upravo to fokusiranje na marku i specijalizacije na greške otvara prostor različitim vidovima iskorištavanja filatelista i špekulaciji. U današnjoj masi izdanja maraka, one se više izdaju zbog prodaje filatelistima, a mnogo manje zbog svoje primarne svrhe - naplate poštarine. Sakupljanje maraka interesantno je i punovrijedno područje sakupljanja, ali filatelist ne bi smio zaboraviti i na širi pogled od same marke. Što su sve objekti sakupljanja poštanske povijesti? Sama definicija je toliko široka da Vam daje mnogo mogućnosti. Objekti koje poštanska povijest njeguje su: predfilatelistička pisma, dokumenti o razvoju poštanske službe, poštanske tarife, poštanski smjerovi, poštanski žigovi, vojne pošte, pomorske pošte, željezničke pošte, cenzure pošiljaka, portirane pošiljke i službena pošta. Poštanska povijest uz marku fokusira se na poštanske žigove kao direktne dokaze o putovanju objekata, ali ti se žigovi, zajedno s markama, gledaju tek kao dio jedne cjeline putovalog pisma. Poštanska povijest upravo govori "priču" o tome kako je pismo rukovano, tko ga je slao, kako je putovalo i zašto. Tako analizirajući, sakupljač poštanske povijesti suočava se sa samom poviješću i prilikama pod kojim je njegov objekt sakupljanja nastao. Poštanska povijest donosi novu kvalitetu u filateliju - dok je samo sakupljanje maraka većinu filatelista stavilo u kategoriju "pasivnih sakupljača" (osim ako ne istražujete greške, tiskarske ploče, naklade i drugo), ova kategorija zahtijeva veći angažman i istraživanje kako bi se pismo odnosno njegovi žigovi mogli adekvatno interpretirati. Poštanska povijest Vam daje mnogo fleksibilnosti što ćete i kako sakupljati, kakav ćete sadržaj analizirati, a ograničeni ste samo svojom maštom.

Jesmo li zapostavili objekte predfilatelije? Rijetka predfilatelistička pisma koja govore o našoj poštanskoj povijesti zanemarena su od naših filatelista

Danas je prilično uvriježeno mišljenje kako pod hrvatsku filateliju, barem pod njenu "glavnu struju", spadaju ona vremenska razdoblja u kojima je Hrvatska bila više ili manje autohtona državna cjelina s vlastitom poštanskom organizacijom i odgovarajućim izdanjima maraka. Tako gledano dobivamo da je hrvatska filatelija "živjela" tek u razlomljenim i to prilično kratkim vremenskim razdobljima sve do konačnog osamostaljenja Hrvatske, tj. to je bilo vrijeme Države SHS i Nezavisne Države Hrvatske. Tako gledano, dobivamo prilično oskudnu sliku inače prebogate hrvatske filatelističke povijesti. Ako hrvatsku filateliju čine tek zasebna hrvatska izdanja maraka, poštansku povijest čini kontinuirano više stoljeća postojanja pošte na našim prostorima, bez obzira pod čijom vlašću ona bila. Hrvatska je u mnogo navrata bila napadana i osvajana, ali ta povijesna razdoblja grade hrvatsku povijest te zašto bi bilo drugačije s poštanskom poviješću. Poanta ovoga članka je prihvatiti objekte poštanske povijesti kao jedan dio hrvatske baštine i čuvati ih. Uobičajena podjela na filateliju i predfilateliju odnosno "hrvatsku predfilateliju", definicijom je sasvim točna, ali korištenjem u praksi je diskriminirajuća, umanjila je interes kao i značaj onih objekata koji pripadaju našoj povijesti, ali ne i autohtonom periodu hrvatske filatelije. Tu mislimo na razne periode od predfilatelije koja pripada austrijskoj, mađarskoj, talijanskoj ili francuskoj upravi, kao i filatelističke periode koje, čini se, odbacujemo.

Jedan od objekata hrvatske poštanske povijesti: paketska sprovodnica za poslan "kovček" iz Splita u
Zagreb. Povratnica je frankirana mješovito slovenskim izdanjima za Državu SHS i starim
austrijskim izdanjima. Vidimo i žig Splita iz doba austrijske uprave, a na poleđini je prijemni žig Zagreba iz mađarske uprave. Pošiljka je uručena primaocu nakon pet dana

Nije li stoga pomalo apsurdno da se primjerice obilna građa austro-ugarske mornaričke pošte koja je uglavnom djelovala u Puli, sakuplja i istražuje u Austriji ili Ujedinjenom Kraljevstvu mnogo više nego kod nas? Poštanskom poviješću talijanske okupacije Dalmacije 1918.-1920. godine kao i one 1941.-1943. godine više se bave i njeguju u Italiji dok kod nas je ova tematika stavljena po strani. Nije li to čin kojim se odbacuje vlastita povijest? Zar ne čudi da je do sada najbolju obradu poštanske povijesti Dalmacije za vrijeme Austrije napisao Martin Brumby, dok kod nas, ako izuzmemo publikacije koje se bave žigovima (odlične priručnike Nikole Rukavine i Dragutina Cividinija) takve obrade nema. Još je veći apsurd što smo izgleda više prihvatili pod "svoje" razna lokalna izdanja koja su nerijetko bila plod špekulacije na štetu filatelista, a nisu ostavila nikakav ili tek minimalan trag na stvarni promet dok smo poštansku povijest i stvarno putovale objekte koji doista čine dio naše povijesti, potpuno odbacili. Vjerujemo da će nas upravo ova disciplina, poštanska povijest, okrenuti svim onim našim područjima koja smo zapostavili.

Tekst: Dario Filjar, dipl. ing. elek., "Hrvatska filatelija", Foto: Svijetfilatelije.net

Za pomoć siromašnima u Africi

Filatelija je zanimljiv hobi, ali jeste li ikad pomislili da filatelijom možete nekome pomoći? Evo jedne sasvim osobite priče o tome što je sve moguće postići poštanskim markama. Brat Stjepan Dilber iz Hrvatske provincije Družbe Isusove dosjetio se još 1967. godine da bi marke kao dio novčane pomoći mogle pridonijeti Hrvatskoj katoličkoj misiji u Africi. Tada je poslan prvi novac prikupljen od maraka u Zambiju. Misija trenutno završava gradnju 19. crkve u Africi, a tri crkve sagrađene su novcem prikupljenim od maraka. Pomaže se siromašnim učenicima, gladnoj djeci i drugima. Budući da je brat Stjepan Dilber filatelist, znalački je iskoristio ovaj kraljevski hobi ne bi li što više pomogao dobrotvornim misijama.

Jeste li ikad pomislili da filatelijom možete nekome pomoći?

Pomoći svojim prilozima možete i Vi, poništenim ili neponištenim markama, a sakuplja se i stari novac, kao i novčani prilozi. Marke se mogu poslati poštom na adresu: Brat Stjepan Dilber, DI, p.p. 699, 10001 Zagreb ili osobno donijeti na adresu: Junije Palmotića 31, 10000 Zagreb. Telefonski broj Misijskog ureda je +3851/4803-080. Bez obzira na to kako takva pomoć možda bila skromna, stara narodna poslovica glasi: "Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača".

Tekst: Nepoznati autor, posta.hr, Foto: Svijetfilatelije.net

Pjesme poštanske tematike

Poštari i pisma vječna su inspiracija brojnim skladateljima koji su o njima napisali nebrojene pjesme od kojih su neke postale evergreeni. Uredništvo elektroničkog časopisa Svijetfilatelije.net objavljuje Vam popis (po vlastitom izboru) najljepših pjesama posvećenih filateliji, pismu i poštarima. Naš izbor: 1. The Marvelettes - Please Mr. Postman, 2. Jasna Zlokić - Pismo, 3. Lea Dekleva - Ipak poželim neko pismo, 4. Pips, Chips & Videoclips - Poštar lakog sna, 5. Psihomodo Pop - Pisma, 6. Tamara Obrovac - Daleko je... tarantella, 7. Brian Hyland - Sealed with a kiss i 8. Burning Spear - African Postman. Navedene pjesme možete poslušati na YouTube kanalu elektroničkog časopisa Svijetfilatelije.net - OVDJE

Tekst: Matija Polić, ing. stroj.

Strojni pretisak "FIUME" na mađarske poštanske marke

Prisjećam se članka objavljenog prije nekog vremena u jednom filatelističkom časopisu o tome kako se najveći broj skupih i kontraverznih izdanja u hrvatskoj filateliji vezuje uz "desetice". Najbolji primjer je mađarska marka od 10 filira (bijele brojke) s pretiskom "SHS/HRVATSKA". Sličan primjer nalazimo i u riječkoj filateliji. Ako je vjerovati katalozima, mađarska marka od 10 filira iz niza "žeteoci" sa strojnim pretiskom "FIUME" je vrlo rijetka. Odnosi se to na obojene (crvena) i bijele brojke. Da li je to doista tako? Krenimo od kataloga. Najboljim katalogom riječkih maraka smatram talijanski katalog "Sasssone". U izdanju iz 2006. godine marka od 10 filira s obojenim brojkama u crvenoj boji (rosso) vrijedila je 24.000 Eura za neponištenu i 9.000 Eura za poništenu, a marka jake crvene boje (carminio) vrijedila je 7.000 Eura za poništenu dok cijene za neponištenu nema. Marka od 10 filira s bijelim brojkama nema izražene vrijednosti. Puno zanimljiviji je popratni tekst u katalogu o ovim markama. Za crvene marke piše da postoje samo s obrnutim pretiskom, a registrirana su samo 3 komada neponištenih maraka. Naklada ovih maraka je 50 komada. Za marku jake crvene boje zabilježeno je da postoji 5 neponištenih komada i nekoliko poništenih. Od marke s bijelim brojkama zabilježena su 3 komada neponištenih i 2 komada poništenih marka. Drugi katalozi mi nisu mjerodavni jer mislim da su samo prenosili i koristili talijanske izvore još od dvadestih godina prošlog stoljeća. Ipak možemo navesti da katalog "Michel" za marku s obojenim brojkama ima vrijednost od 11.000 Eura za neponištenu i 4.500 Eura za poništenu, a marku s bijelim brojkama i ne spominje. Katalog "Scott" nema cijenu za ove marke, ali prenosi priču o vrlo maloj nakladi i markama samo s obrnutim pretiskom. Ovi podaci o vrlo maloj, gotovo zanemarivoj nakladi nikako ne odgovaraju istini. Dokaz toj tvrdnji nalazim u stručnoj literaturi i uvidom u stvarno stanje na tržištu. Prema dr. Bromu naklada marke od 10 filira sa strojnim pretiskom je 1.000 komada, iako ne navodi koliko se od toga broja odnosi na marku s obojanim, a koliko s bijelim brojkama. Vrlo zanimljiv podatak nalazimo u knjizi Carla Ciullija iz 2007. godine koji citira izvještaje Leopolda Kronika o Fiume markama. U tim izveštajima je navedena naklada marke od 10 filira sa strojnim pretiskom od 500 komada. Navodi se da je to naklada marke s obojanim brojkama žarko crvene boje. Na zahtjev Umberta Riccottija, predsjednika Riječkog filatelističkog društva (Circolo Filatelico Fiumano) pretiskano je dodatnih 50 komada obrnutim pretiskom. Prema današnjem stanju na tržištu i u kolekcijama koje sam imao na uvid u potpunosti mogu potvrditi navode Leopolda Kronika iako niti on ne spominje nakladu marke s bijelim brojkama.

Koliko vrijedi strojni pretisak "FIUME" na mađarske marke od 10 filira iz niza "žeteoci"?

Prema mome mišljenju, maraka s bijelim brojkama je nešto manje, ali nisu tako rijetke kao što to navodi katalog "Sassone". Mogu potvrditi da su marke s obrnutim pretiskom rijetke i vjerojatno potječu od onih 50 komada koje je naručio Umberta Riccotti. Ove marke su inače iz druge naklade mađarskih maraka te je boja marke svijetlo - crvena. Katalog "Sassone" je s vremenom iz naziva boje izostavio "chiaro", a ostavio samo "rosso". Marke jake crvene boje od 10 filira nisu toliko rijetke. Moglo bi se reći da su prilično česte. Češće ih nalazimo nego na primjer marku od 10 kruna sa strojnim pretiskom iz niza "parlament", a mnogo rijeđe od prve riječke marke s probnim pretiskom "FIUME" kojoj je naklada 300 komada. Osobno sam marke od 10 filira sa strojnim pretiskom (obojene i bijele brojke) našao u svakoj boljoj Fiume kolekciji maraka. Ukupno sam vidio preko 40-tak različitih komada ovih maraka. U gotovo svakom talijanskom aukcijskom katalogu koji nudi i Fiume marke nalazi se barem po jedna ova marka, uz naravno "paprenu" cijenu i opis iz katalog "Sassone". Cilj ovoga članka je upozoriti sakupljače na pretjerane cijene u katalozima. Najveći dio atesta za ove marke do sada je napravio talijanski atestator Raybaudi te se može reći da se nekim atestatorima vrlo isplatio pogrešni podatak o vrijednosti. Da stvar bude zanimljivija, osobno sam kontaktirao spomenutog atestatora i dobio odgovor da s njegovim atestima postoji "samo pet/šest" ovih maraka. Dao sam si truda, prelistao talijanske aukcijske kataloge i pregledao ateste koji se nalaze u privatnim, meni dostupnim zbirkama. Ustanovio sam točno 9 različitih atesta za desetice s strojnim pretiskom. Mislim da je to samo mali dio atesta Raybaudi do kojih sam u kratkom vremenu za potrebe ovoga članka mogao doći. Jednom mi je jedan iskusni filatelist rekao da marke u katalogu imaju visoke vrijednosti kako bi između ostalih i atestatori lijepo zaradili. Ne bih išao tako daleko, ali nije jasno zašto se i nakon toliko ustanovljenih originalnih maraka ustraje u priči o samo nekoliko komada ovih maraka. Preporučujem oprez pri kupovini i ne plaćanje nerazumno visoke cijene.

Tekst: Ivan Martinaš, dipl. ing. građ., rifd.hr, Foto: Svijetfilatelije.net